Rashladni uređaj

Rashladni uređaj

Besplatni internet

Besplatni internet

Kućanski uređaji

Kućanski uređaji

Terasa za odmor

Terasa za odmor

Parkirno mjesto

Parkirno mjesto

Izleti

Izleti

Povijest i kultura

Koranska 13, 23232 Nin, Hrvatska +385 98 374 136

Grgur Ninski

Dodirnete li palac brončanog kipa Grgura Ninskog, biskupa i velikog zagovornika staroslavenskog jezika i narodnog pisma, sreća vam je, kaže predaja, zajamčena. Jedan zanimljiv susret, pouzdano, upravo se u tom trenutku već ostvario – upoznavanje sa znamenitom ličnošću Nina i Hrvatske te ujedno i s iznimno važnim razdobljem hrvatske povijesti. Zastanite!Biskup Grgur Ninski, glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice i glagoljaškoga bogoslužja, u Ninu je stolovao od 900. do 929. god. Godine 925., kada se Tomislav proglašava kraljem, biskup Grgur Ninski – simbol nacionalnog ponosa – imao je vodeću vrhovnu crkvenu vlast u državi. Bio je na čelu Ninske crkve, što je u to doba značilo da je i na čelu cijele Hrvatske crkve. No, povijesni se tok mijenja.

Crkvenim saborima koji su održani 925. god. i 928. god. splitski nadbiskup zatražio je upravljanje dalmatinskim biskupijama i nad čitavom Hrvatskom. Dalmatinski su gradovi u to vrijeme bili u sastavu Bizanta. Na drugom crkvenom saboru (928. god.) priznata je crkvena vlast za čitavu Hrvatsku i Dalmaciju splitskom nadbiskupu pa je tako Ninska biskupija bila ukinuta. Biskupu Grguru je predana Skradinska biskupija. I ne samo to – crkveni sabori su zabranili da se zaređuju svećenici koji su se u bogoslužju služili staroslavenskim jezikom, liturgijski jezik postao je latinski. Budući da je svećenika koji su znali latinski jezik bilo malo to se zapadno bogoslužje na crkvenoslavenskom jeziku hrvatskog obilježja unatoč zabranama ipak sačuvalo. Zajedno s njime sačuvalo se hrvatsko narodno pismo glagoljica, tako da je oboje postalo dio naše narodne kulture. Taj je stari kulturni jezik bio tada obredni i književni jezik. U srednjem vijeku zamijenio ga je živi hrvatski jezik u književnosti, a u naše vrijeme i u crkvenim obredima. Grgur Ninski postao je simbol ponosa u narodu.Brončani kip biskupa Grgura Ninskog – djelo hrvatskog kipara svjetske slave Ivana Meštrovića – nalazi se u Ninu pokraj crkve sv. Anselma. Kipove Grgura Ninskog Ivan Meštrović je također poklonio hrvatskim gradovima Varaždinu i Splitu. Uz brončani kip slavnog biskupa Grgura, istinskog simbola ponosa u narodu, povezano je vjerovanje da će se onome tko mu dodirne palac ispuniti želje. Nije stoga čudno da je oko kipa Grgura Ninskoga uvijek, osobito ljeti, mnogo ljudi, a kod ninskih gostiju mnogo ostvarenih želja.

Knez Branimir

Kad šećete ninskom obalom, zastanite uz Donji gradski most pored uočljivog spomenika knezu Branimiru. Prošlost i sadašnjost ovdje se isprepliću, a vi stojite ispred kipa vladara koji je svojim vizijama i djelima snažno obilježio hrvatsku povijest.U dugom nizu povijesnih ličnosti važnih za život Nina i cijele Hrvatske, ime kneza Branimira zauzima osobito mjesto. Postoji za to poseban razlog: Nin je kolijevka hrvatske državnosti i, posve sigurno, za sve njezine stanovnike mjesto posebno snažnog emotivnog naboja, a knez Branimir je vladar zaslužan za priznanje hrvatske države.Živio je u 9. st., a vladao od 879. do 892. godine. Za njegove vladavine ojačala je primorska Hrvatska i postigla je svoju samostalnost što potvrđuje i Papa Ivan VIII. koji je tada prihvaća kao samostalnu zemlju kršćanskog zapada odajući Hrvatima tako priznanje zbog odanosti Katoličkoj crkvi. Branimir je tako 7. lipnja 879. god., prvi puta u povijesti, priznat kao zakoniti vladar, a Hrvatska kao zakonita država i to upravo u Ninu koji postaje njezino sjedište.

Knez Branimir
Ne čudi stoga što je ovdje 2007. god. – 1128. god. kasnije – u spomen na prvo priznanje hrvatske države, na ninskoj obali otkriven čak četiri metra visok spomenik velikom hrvatskom vladaru – knezu Branimiru. Priznanje hrvatske državnosti 7. lipnja obilježava se u Ninu kao Dan grada, a u Hrvatskoj kao Dan hrvatske diplomacije.

Spomenici kulture: Barokna kuća


Barokna kuća koja datira u 1. polovicu 17. stoljeća, jedan je od rijetkih objekata koji je uspio preživjeti rušilački pohod Venecije i uništenje Nina 1646. godine.Respektirajući vrijeme nastanka, vrijednost Barokne kuće, ipak nije u njezinoj starosti, koliko u činjenici da ona predstavlja rijedak i vrijedan primjerak ruralne arhitekture tog vremena, a posebnu vrijednost crpi iz ambijentalnog sklopa u kojem se nalazi, a to je kompleks Crkve sv. Križa.Danas revitalizirana i obnovljena rustikalna barokna kuća u sklopu koje se nalaze multimedijalna dvorana i galerija “Višeslav”, mjestom je održavanja raznih izložbi, koncerata, seminara, predavanja, prezentacija, itd., uvelike je obogatila društveni i kulturni život grada Nina.

Crkva sv. Ambroza


U neposrednoj blizini ninskih gornjih gradskih vrata, na mjestu na kojem se nakad nalazio muški benediktinski samostan sv. Ambroza, koji se spominje od godine 941., danas se nalazi lijepa i jednostavna jednobrodna crkva romaničko-gotičkih osobina iz 13. i 14. stoljeća.

Crkva sv. Anselma


Na prostoru današnjeg kompleksa župne crkve sv. Anselma, nekoć se nalazila starokršćanska bazilika, a u ranom srednjem vijeku na tom je mjestu bila ninska katedrala sv. Anselma, od koje se danas sačuvalo jako malo vidljivih tragova. Današnji izgled crkva je dobila zadnjom pregradnjom 1795. godine. Iznimno vrijedan građevinski element kompleksa župne crkve romanički je spomenik iz 12. stoljeća, zatim dva svetačka lika, sv. Anselm i sv. Ambroz, ugrađena s vanjske strane uz sjeverna bočna vrata crkve, klesarski rad iz 14. stoljeća. Kasnije je tom kompleksu dograđena Kapela sv. Marcele, danas zvana Gospa od Zečeva, izgrađena u gotičkom stilu s križno-rebrastim svodom, a dao ju je izgraditi ninski biskup Juraj Divnić (1510-1530). U kapeli se nalazi njegova nadgrobna ploča s natpisom, te plitkim reljefom pokojnika.

Crkva sv. Križa

Crkva sv. Križa

Crkva sv. Križa jedan je od najprepoznativijih simbola grada Nina.Požajem i ljepotom dominira prostorom u kojem se nalazi. Zbog svog originalnog oblika uvrštena je među reprezentativnije spomenike naše ranosrednjovjekovne arhitekture. Ta je građevina zanimljivog centralnog tipa, a osnova joj je jednokraki grčki križ s dosta nepravilnosti u tlocrtnoj dispoziciji. Svi su joj krakovi presvođeni kubastim svodom. Vanjski plašt ukrašen je nizom slijepih niša, po tri na pročelju i zabatu, te po jedna na svakom procenom kraku. Kupola – dominantan akcent na toj građevini – nepravilnog je izduženog elipsoidnog oblika i prema vrhu se znatno sužuje. Vanjska strana ukrašena je slijepim nišama. Veoma je značajan detalj na crkvi nadvratnik nad ulaznim vratima. Nadvratnik je ukrašen pleternom ornamentikom, a s donje njegove strane uklesan je posvetni natpis župana Godečaja. Oko promatrača uvidjeti će greške u gradnji koje nisu nastale neznanjem, već su promišljeno djelo majstora.

Naime, pomaci od pravilne osi, a koje su neki nazivali greške u zidanju, posljedica su praćenja sunca. Tako je crkva služila kao svojevrstan sat i kalendar u vremenu u kojem je izgrađena. Za vrijeme hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u neposrednoj blizini.Crkva se datira u razdoblje od 9-11. stoljeća. U užoj okolici pronađeno je i istraženo oko 170 srednjovjekovnih starohrvatskih grobova koji datiraju od VIII. do XV. st. te stambene prostorije starih Hrvata.

Crkva sv. Nikole


U neposrednoj blizini Nina na lokalitetu Prahulje, na prapovijesnom humku diže se Crkva sv. Nikole. Crkva je trolisnog tloctra i malih dimenzija. s unutarnje strane presvođena je kupolastim svodom pojačanim rebrastim lukovima. Zidana je uslojenim manjim kamenjem i ima glatke vanjske površine. Nad kupolom je naknadno dograđena obrambena kula s kruništem, u vrijeme burnih ratova s turcima. Crkva je jedini sačuvani primjerak ranoromaničke arhitekture tog tipa u Dalmaciji i datira se u sam početak 12. stoljeća.


Antička “Villa Urbana s mozaicima”


Rimska villa urbana reprezentativni je objekt smješten u središtu povijesne jezgre Nina, uz sami Rimski forum, u sklopu kojeg se nalaze podni mozaici koji datiraju u 1. polovinu 2. stoljeća. U istraženom dijelu objekta, velik broj prostorija prekriven je mozaicima od kojih je najznačijniji mozaik u centralnoj prostoriji objekta površine 8×7 metara, koji predstavlja jedan od najbolje sačuvanih i najkvalitetinije izvedenih dosad pronađenih mozaika na Istočnoj obali Jadrana.Motivi su vegetabilni i geometrijski, s tim da su u centralnom dijelu izvedeni medaljoni s životinjskim prikazima (vuk, pas, vepar, srna…)Na osnovu arheoloških nalaza iz ranijih perioda samog objekta može se zaključiti da se i u liburnsko vrijeme nalazio također jedan reprezentativan objekt, o čemu svijedoče sitni fragmenti grčke oslikane keramike koja datira u 3. stoljeće prije Krista. Nakon urušavanja rimskog domusa u 8. stoljeću unutar njegovih zidova useljavaju se hrvati koje na tom mjestu grade svoje male domove.

Rimski hram


U samom središtu Nina na položaju nekadašnjeg Rimskog foruma, dižu se ostaci monumentalnog rimskog hrama.U njegovom tlocrtu razlučuju se dva dijela: svetište (cella) na zapadnoj strani i trijem ispred nje na istočnoj strani, oba podjednake veličine. Vanjski opseg građevine iznosi 33 metra po dužini i 23,5 metara po širini.Cella ili svetište iznutra je bila podjeljena na tri prostora, međusobno odjeljena s po dva stupa sa svake strane. U nju su vjerojatno bili postavljeni kipovi božanstava. u središnji prostor ulazilo se iz trijema, kroz portal od kojeg su se sačuvali ulomci nadvratnika i dovratnika. Ispred celle nalazi se prostrani trijem, koji je u pročelju s istočne strane imao šest ižlijebljenih stupova. Na podij hrama dolazilo se monumentalnim stubištem na pročelju, čiji se temelji još i danas naziru.Ostaci rimskog hrama u Ninu datiraju se u 2. polovicu 1. stoljeća n.K. u vrijeme vladavine cara Vespazijana (69-79 g. n. e.), čije se ime nalazi na natpisu koji je bio uklesan na frizu s pročelja hrama, a koji je vjerojatno imao veze s posvetom hrama.

Riznica župne crkve


U župnoj crkvi sv. Anselma postoji bogata riznica zlatarskog umijeća od 8 do 14. stoljeća. To je riznica katedrale – jedna od najvrijednijih na tlu Dalmacije. Među brojnim spomenicima zlatarskog umijeća koji se čuvaju u riznici posebno se ističu, Relikvijar – ruka sv. Anselma s početka 14. stoljeća s posvetnim natpisom za kneza ninskog Jurja, kojeg je dao izraditi za svog brata hrvatski ban Pavao I Bribirski. Osim toga iznimno vrijedna su i dva relikvijara u obliku stopala sv. Anselma, koje je 1309. godine dao izraditi kancelar bana Pavla I Bribirskog i upravitelj ninske crkve Radovan Utišenić iz Skradina, o čemu svijedoči natpis koji teče oko gležnja oba stopala.

PREDSEZONA
01.06. - 30.06.
50 dan

SEZONA
01.07. - 20.08.
70 dan

SEZONA
21.08. - 31.08.
60 dan

POSTSEZONA
01.09. - 15.09.
50 dan